Ruža

                                                            RUŽA

                                                                Ruža

Sinonimi: Rosa gallica ssp. Crepin

Narodni nazivi: crljena rosa, duovska roža, gartroža, majska ruža, mirišljavka, remontanka, roža, rožica, ruža, ruža stolistica, stoperka, šipak.
Imena su još i crvena ruža, francuska ruža, majska ruža, šipak i vrtna ruža.
Opis biljke:
Domovina ruže je Perzija iz koje ju Rimljani u 1.ST.pr.n.e. donose u Europu.
Ruža je najpoznatiji cvijet na svijetu a simbol je čiste ljubavi, majčinske ljubavi, bezuvjetne ljubavi, erotičnosti i seksualnosti lišene osjećaja krivnje, prijateljstva i odanosti, a za umjetnike predstavlja neiscrpno nadahnuće stvaralaštva.
Prvi puta se spominje u drevnoj Mezopotamiji kada je kralj Sargon I. donio sa svojih osvajanja šipak i ruže.
Ruža je trajna bodljikava biljka, naraste do 2 m visine sa dugim granama i listovima srcolikog kopljastog oblika koji su na rubovima nazubljeni.
Cvijet je ružičasto crvene boje. Srodne vrste se razlikuju po boji cvijeta i veličini listova.
Danas ima oko 7000 vrsta ruža. Najpoznatije su vrtne vrste rosa centifolia, rosa alba, rosa sempervirens.
Cvate od svibnja do kolovoza, blago je aromatičnog mirisa i gorkog i oporog okusa.
Najčešće raste u vrtovima i parkovima.
Sabiremo cvjetne latice u punom cvatu (prije nego se latice počnu otvarati) po lijepom vremenu i brzo sušimo na toplom i zračnom mjestu u sjeni.
Za dobivanje 1 kg ružinog ulja potrebno je 2-3000 kg latica ruža.
Od ružinih latica možemo prirediti sirup, med, ocat, losion, kreme, vodeni ekstrakt, slatko, marmeladu te vodu za grgljanje.
Dok pasja ruža (šipak) ima samo jednu vrstu bodljika, vrtna ruža sa svojih nekoliko stotina vrsta ima dvije različite vrste bodljika; uz veće grublje bodljike posjeduje i izričito male, igličaste i čekinjaste bodljike.
Ružin grm visok je i do 2 metra, neke su vrste drvolikog rasta, s velikim listovima, kojima su perasti listići s donje strane svjetliji, trepavičasti i jednostruko nazubljeni.
Cvjetovi su različite veličine i boje, dok je prvobitna boja ruža bila ružičasta.
Cvjetovi imaju velik broj cvjetnih latica i prašnika.

Vrijeme cvatnje: Svibanj do srpnja, a neke odlike i do kraja kolovoza.

Stanište: ruža potječe iz Perzije, odakle su je Rimljani u starom vijeku donijeli u Europu. Ona se uzgaja u vrtovima, u nekoliko tisuća vrsta pa se broj vrsta ruža cijeni na otprilike sedam tisuća. Ruža voli sunčana i prozračna mjesta, a rastu na različitim vrstama tla, iako im najviše odgovara glinasto tlo. Postoje vrste kojima odgovara rast u sjeni. Kada je o zalijevanju riječ, ruže je potrebno zalijevati većim količinama vode koja će doprijeti u dubinu i na taj način postati dostupna korijenju u dubljim slojevima.
Divlja ruža raste po sunčanim rubovima šuma, po živicama, na pašnjacima nizinskog i brdskog područja, među grmljem, uz ograde. Uspijeva i na kamenjarima, ali je u tom slučaju plod biljke znatno manji. Rasprostranjena je po cijeloj Europi i dijelu Azije gdje vlada umjerena klima.
Suvremene ruže potječu od stalnocvjetajućih ruža koje su zatim hibridizirane. Prve suvremene ruže datiraju iz 1867. godine.

Divlje ruže rastu isključivo u prirodi snažnog rasta i cvatu jednom godišnje.
Starinske ruže cvjetaju jednom ili dva puta u sezoni i vrlo su mirisne.
Grmolike ruže cvatu cijelo ljeto u velikim grmovima a mogu se koristiti i kao pokrivačice tla.
Penjačice koje se često koriste za žive zidove i pregrade.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se cvjetne latice (Flores Rosae) u punom cvatu po suhom vremenu.
Miris ruže imao je udjela kod izbora ruže za kraljicu cvijeća.
Okus je blag i lagano steže.

Ljekovite i djelotvorne tvari:
Cvjetne latice sadrže eterično ulje, limunsku, jantarovu, jabučnu, vinsku i glausnu kiselinu, tanin, nikotinamid, pektin, vosak, mast i šećer, vitamine C, B, E, K itd. Ružino ulje koje dobivamo iz ružinih latica sadrži parafin, geraniol, nerol, eugenol, citronelol, heneikozan, nonadekan, pentozane i još čitav niz pobliže neimenovanih mirisnih i djelotvornih tvari.
Ime ruže, kod nas izaziva istinski uzdah jer nas podsjeća na kraljicu cvjetova, ljubav, uspomene, a skoro nikad na lijek.
Danas, za razliku od prošlih vremena u kojima je bila cijenjeni lijek, oficijelna medicina ju ne priznaje
U pučkoj meidicini danas, najveću primjenu ima u kozmetici za njegu kože lica i tijela, te za izradu ružinog meda, sirupa i ružine vodice, a u liječenju prirodnim sredstvima predstavlja pravi tonik za srce, živce, jetru i maternicu, a za reumatičare olakšavajući prirodni lijek.
Listove ruže rabimo kao sredstvo koje ima snagu izvlačenja, posebno kod gnojnih čireva na koje stavljamo zgnječene listove ruže i previjemo, kod suznih očiju stavljamo također svježe ubrane i oprane listove na bolesne oči.
Ljekovite kupke sa laticama ruže (može i sa uljem od ruža), predstavljaju pravi lijek za reumatske bolesnike.
Ružino vino kojeg dobijemo tako da kuhamo latice ruže u vinu liječi i osvježava umorno tijelo, smiruje bolove u čmaru i maternici, grgljanjem grla i usne šupljine liječi upalu i afte, a u obliku obloga kojih stavljamo na glavu liječi glavobolju, a ako ih stavimo na oči tada liječi titranje pred očima, a stavljanjem vrućih obloga od ružinih latica smanjujemo oteklinu.

Ljekovito djelovanje: ruža je kao ljekovita biljka u srednjem vijeku uživala veliki ugled i najznačajniji autori jako su se zalagali za ružu kao ljekovitu biljku.
Međutim, primjena ruže u ljekovite svrhe ipak je pala u zaborav, a nije je priznala ni moderna medicina.

U kozmetici, međutim, ružino ulje igra veliku ulogu te je proizvodnja ulja u nekim zemljama, kao npr. u Turskoj, Bugarskoj, Francuskoj i Njemačkoj dosta proširena.
Za proizvodnju 1 kg ružina ulja potrebno je 2300 do 3000 kg latica ruže kao sirovine.
Vrlo je omiljena upotreba ružinih cvjetova u pučkoj medicini.Primjena:

U pučkoj medicini ruža je i lijek za jetru i crijeva, a njezina vodica je tisućljetni lijek za ljepotu ženskog lica te za spriječavanje stvaranja prhuti, mitesera, akni i bora.
Eterično ulje ruže (često se patvori a prepoznat ćemo ga po tome što se ulje ruže kristalizira na niskoj temperaturi) rabimo u aromaterapiji kod liječenja anksioznosti, depresije, loših osjećaja, potištenosti, melankolije itd.
Izrazito je jakog antibakterijskog i antifungocidnog (protugljivičnog) djelovanja, a posebno se danas rabi u skupoj kozmetici kao anti age - protiv starenja kože te je prikladan za liječenje i kozmetičke tretmane.
Plod je vrlo bogat izvor vitamina i minerala, pogotovo vitamina A, C i E, flavonoida i drugih bio-aktivnih spojeva, izvor esencijalnih masnih kiselina.
Prema znanstvenim istraživanjima plod, preporučuje se kao hrana koja je sposobna smanjiti pojavu raka, a također i kao sredstvo za zaustavljanje rasta tumora.
Rak je po definiciji posljedica nekontrolirane i u tom trenutku nepotrebne diobe stanica koje stvaraju mutacije. Sve to je uzrokovano kroničnim nedostatkom unosa B17-ice, koji se nalazi u nizu koštica voća obitelji ruže, sušenom voću, travama bogatim nitriloksidima kao i u prosnom i lanenom kruhu, te mesu divljači koja to sve konzumira.

Ljekovito djelovanje:
Latice ruže za unutarnju i vanjsku primjenu koriste se u liječenju:

- kože (i to sa ružinim uljem - raznih ekcema, kod crvenog jetra, kod osjetljive, stare i suhe kože, opeklina itd)

- srca (srčani tonik za jačanje, staračko srce, slabo srce)

- jetre (pročišćavanje, žutice, detoksikacije jetre)

- krvi (pročišćavanje), krvarenja (homeostatik)

- pluća (svih prsnih bolesti, za jačanje pluća kod rekonvalescenta, starijih osoba, tuberkuloze, raznog krvarenja pluća)

- kod nesvjestice, melankolije

- prejake - obilne menstruacije (adstrigentno djelovanje), vaginitisa, kao vaginalni tuš kod ženskih bolesti (bijelog pranja, jakog krvarenja)

- glavobolje, vrtoglavice

- prehlade (za znojenje)

- začepljenog nosa

- proljeva - dizenterije (antidiaroik)

- crijeva (poremećaj u crijevnoj flori - odnos bakterija vrenja i truljenje - uravnotežuje i obnavlja)

- usne šupljine (afte, gljivice), grlobolje

- gihta, faringitisa, bleferitisa

- bolesti očiju (ispiranje, konjuktivitis, raznih iritacija oka itd)

- želite li se osjećati bolje pomirišite ružu u cvatu

Miris je najizravnije osjetilo. Kod ostalih osjetila prvo morate procesuirati informaciju, no miris odmah dolazi do mozga mijenjajući osjećaje i budeći uspomene, ništa vam ne može brže vratiti osmijeh na lice od mirisa ruže u cvatu, svježe pečenog kolača ili netom pokošene trave. Ugodni mirisi, tvrde znanstvenici, mogu u trenutku oraspoložiti svakoga.

Ruža ima miris koji budi osjećaj ljubavi i suosjećanja. Koristite ga onda kada želite privući ljubav u svoj život i kad se želite osjećati dobro radi vas samih. Idealni je lijek za slomljeno srce. Stavite nekoliko kapi na zapešće ili ih pomiješajte s temeljnim uljem (poput maslinovog ili nekog drugog) i masirajte kožu po tijelu.